Istok naše zemlje uz mnoge kulturno-povijesne vrijednosti krasi i najveći prirodni biser, Park prirode Kopački rit.
Najstariji park prirode u Hrvatskoj utemeljen je 1976. godine. Površinom zauzima 25 tisuća hektara i jedno je od najvažnijih i najvećih močvarnih područja u Europi. Smješten je u kutu što ga čini rijeka Dunav sa svojim pritokom Dravom, a ovisno o vodostaju, vode tih dviju rijeka neprestano ga oblikuju i mijenjaju mu izgled.
Područje Kopačkoga rita karakterizira iznimna ljepota krajobraza i velika biološka raznolikost, a nadaleko je poznat kao stanište brojnim pticama močvaricama, populaciji običnoga jelena te orla štekavca – simbola Parka. Na području Kopačkoga rita dosad je zabilježeno oko 2600 biljnih i životinjskih vrsta.
Posjetite li Kopački rit u rujnu i čujete neobičnu riku, znajte da ste jedan od rijetkih sretnika koji to dožive. To je rika jelena i tada je velika vjerojatnost da ćete ovdje sresti i tu divljač. Tijekom tog razdoblja rikom izražavaju svoju ljubav, bore se za naklonost košute što često dovodi i do sukoba. U međuvremenu, dosta će izgubiti na težini jer nemaju vremena jesti.
U Kopačkom ritu ima i drugih sisavaca. Osim jelena, divljih svinja, vidri, dabrova i drugih vrsta sisavaca, zanimljivo je da je Kopački rit dom čak 300 različitih vrsta ptica, a najbitnije su vrlo rijetke zaštićene vrste orlovi štekavci i crne rode.
Kada dolazite u PP Kopački rit, svakako uzmite putovanje elektrobrodom. Traje 60ak minuta, a kako bi osjećaj ove prirodne vrijednosti bio veći pobrinut će se susretljivi vodiči i otkriti vam sve tajne ovog prirodnog bogatstva. I ne bojte se komaraca jer na vodi ih nema. Do broda možete stići pješice za 20-ak minuta šetnicom Biijeloga lopoča na kojoj su postavljene poučne table s fotografijama i opisima biljaka, životinja i karakteristikama močvarnog staništa, koje vam približavaju i opisuju bogati močvarni eko–sustav. Odmah po polasku broda za oko zapinje mali otok prepun kormorana koji sjede na visokim ogoljenim vrbama. Naime njihov izmet sadrži jaku nagrizajuću kiselinu, koja potpuno ogoli stablo. Njihova najveća kolonija je upravo u Kopačkom ritu, trenutačno ih je oko 2000 jedinki a dnevno pojedu oko tonu ribe.
Ogromna je vrijednost kako prirodne tako i kulturno-povijesne baštine Parka. Kompleks dvoraca Tikveš danas je obuhvaćen Parkom prirode Kopački rit i pretvoren u Prezentacijsko edukacijski centar s jedinstveno oblikovanim postavom kao ishodištem edukacije o prirodnim značajkama Kopačkoga rita i važnosti njegova očuvanja. To je prostor šuma i perivoja unutar kojega su smješteni rezidencijalni objekti: Novi dvorac s Aneksom i Stari dvorac iz 19. stoljeća.
Tu nas je dočekala Osječanka Varja Guttert, s kojom smo uz pomoć najnovije tehnologije otkrili sve tajne Parka. Inače, Varja već 16 godina radi u Parku prirode Kopački rit, a na nedavno održanim Danima hrvatskog turizma u Šibeniku dobila je nagradu za najboljeg turističkog vodiča Hrvatske. Nagrada je to u kojoj je stopljena sva ljubav prema poslu koju Varja ne skriva.
– Puno sam puta u životu mijenjala poslove, tražila sam nešto izazovno i onda sam vidjela oglas da Kopački rit traži turističke vodiče. Došla sam u Park i to je bilo to, znala sam da je to moj posao iz snova. Odmah sam se zaljubila u Kopački rit, u turizam, u pričanje priča posjetiteljima i evo me i danas ovdje nakon svih tih godina.
Jeste li se nadali nagrali na najboljeg turističkog vodiča?
– Nisam se nadala nagradi, ima jako puno izvrsnih kolega koje se također bave turističkim vođenjem. No, moja je prednost možda ta što zaista obožavam svoj posao, ispunjava me i uživam u svakoj minuti i trudim se baš svakom posjetitelju pružiti maksimum. Vjerojatno je ekipa koja je odlučivala o nagradama to prepoznala.
– Kad govorimo o turističkom vođenju, to je posao u kojem iz dana u dan morate raditi na sebi. Napredak tehnologije i s njime dostupnost informacija svakako su dobrodošli, ali nam na neki način i otežali posao. Ljudima su danas informacije dostupne u svakom trenutku, sve mogu provjeriti i saznati u trenu, tako da vi uvijek morate znati više od onoga što se može naći na internetu, morate ispričati priču na drugačiji način i biti zanimljivi da privučete pažnju, zaključila je Varja Guttert.