Velika Planina jedno je od najvećih, najstarijih i najbolje očuvanih pastirskih naselja u Europi.
Ova slikovita planinska visoravan smještena je u Kamniško-Savinjskim Alpama, s najvišim vrhom Gradišče na 1666 m.
U nastavku vas vodimo na putovanje fascinantnom planinom na kojoj svako godišnje doba nosi svoju čar okupanu nevjerojatnim prizorima i doživljajima.
U proljeće, zeleni pašnjaci pretvaraju se u ljubičasti tepih procvalih šafrana. Ljeti je ona glazbena radost zvona kojom stoka i pastiri čuvaju i žive tradicionalnu alpsku kulturu. Jesen donosi pastelni obruč pastelnih boja i mirisa koji nagovještavaju zimu. Ova potonja kraljica čiji zov nemojte odbiti, počastit će vas nezaboravnim trenucima koje ćete pamtiti zauvijek. Posebno ako vas i vjetar nagradi cjelodnevnom pratnjom, kao što je nas tog prvog tjedna veljače.
80 km/h onako informativno nije se činilo prejako, čak ni uz podatak da je temperatura zraka -2 Celzijeva stupnja, a osjećaj uz vjetar -14. Hodajući prvim dijelom kroz šumu, vjetar se pomalo gubio i taman kad smo već zaboravili na prikupljene meteo podatke, izlazak na prvi proplanak brzo nas je vratio u stvarnost. Udari vjetra na trenutke su bili toliko jaki da nas je nekoliko puta odgurnulo s mjesta, a noseći inje u lice davalo je osjećaj kao da nas gađa iglicama. Jednostavno morate stati, zaštititi lice buffom ili šalom, okrenuti se leđima i čekati da nalet prođe. Zapravo, sjajan osjećaj i pokazatelj snage prirode.
Inače, meteorološki podaci kazuju da je upravo prvi tjedan veljače na Velikoj Planini najsnježnije razdoblje u godini. U tom tjednu snijeg pada prosječno 3,4 dana s ukupno 32 cm novonapadaloga snijega. Visina snijega od metra na nekim dijelovima, bijela kapa na krovovima baš svake pastirske kolibe karakteristične arhitekture čiji se krovovi spuštaju gotovo do tla prizor je koji je uz stoku, pastire i šafrane u toplijim mjesecima postao simbol Velike Planine.
Gradišče
Na samo dva i pol sata udaljena od Zagreba, Velika Planina izvrsna je ideja za ljubitelje outdoor aktivnosti, a zimi su tu i aktivnosti na snijegu, koje su ove godine savršen izbor za one koji ne vole velike gužve i čekanja na sedežnicama.
Do gondole ćete stići tako da preko Kamnika vozite prema Kamniškoj Bistrici. Pratite putokaz za Kamnišku Bistricu i Gornji Grad, te za pet kilometara stižete do mjesta Strahovica. Nastavljate i nakon pet kilometara s desne strane stižete do velikoga parkinga gdje ostavljate automobil, a s lijeve je ulaz u gondolu.
Cijena gondole je 21 euro (povratna), a jednosmjerna 14.
Dnevni skipass košta 21 euro uz obavezni depozit od 2 eura, koji vam vraćaju nakon završetka skijanja.
Postoji i opcija obiteljske karte, koja u oba slučaja stoji po 50 eura, a uključuje 2 odrasle osobe i do četvero djece u dobi do 14 godina.
Vožnja gondolom je na oko 1400 metara nadmorske visine, kada odabirete želite li prošetati laganim usponom zadnjih 250 metara nadmorske visine ili uživati u panoramskom pogledu sa žičare. Žičara vozi do planinarskog doma Zeleni rob koji je idealno mjesto za pojesti neko od tradicionalnih jela (jota, ričet, pečenica s kiselim zeljem, žganci), a obavezno probajte štrukle s raznim preljevima. Nećete požaliti.
Za one bolje kondicije i željne više planinarenja postoji nekoliko planinarskih staza. Odaberete li onu iz Strahovice računajte da ćete savladati 1000 metara nadmorske visine za otprilike 3 sata (po snijegu malo duže), kada stižete do Domžalskog doma na Maloj planini, a u blizini su i ostala dva doma – Črnuški i Jarški dom. Odavde do vrha Gradišče na 1666 m hodat ćete dodatnih pola sata i putem do vrha i na samome vrhu uživati u spektakularnim vidicima na susjedne vrhove (Kočna, Grintovec, Skuta, Turska Gora, Ojstica, Krvavec).
Pastirsko naselje
Pastirsko naselje na prosječnoj je visini od 1500 m, a nastalo je prema planovima arhitekta Vlasta Kopača 1964. godine. Sastoji se od oko 150 koliba izgrađenih u jedinstvenom stilu koje si po izgledu jako nalikuju, a korišteni su i isti materijali. Ideju ovih koliba arhitekt Kopač razvio je kao alternativu hotelima i turističkim resortima koji su se u tom periodu počeli masovno graditi.
Na Velikoj planini uz pastirske kolibe svakako obiđite Preskarjev muzej i crkvu. Muzej se nalazi u pastirskom naselju i otvoren je svaki dan od 10 do 16 sati u sezoni ispaše – ulaznica je 3 eura za odrasle, a za djecu 1,5. Preskarjev muzej je jedina sačuvana ovalna koliba s otvorenim kaminom bez dimnjaka i 2005. je proglašen spomenikom kulture. U muzeju se nalazi razno oruđe koje su ručno izradili pastiri, a u vrijeme ispaše ispred muzeja se organiziraju radionice (prerada mlijeka u skutu, rezbarenje starih pastirskih predmeta, izrada trniča – mladog sira karakterističnog za Veliku planinu). Crkva je bila izgrađena 1938., no Nijemci su ju u ratu zapalili. Obnovljena je 1988. godine prema želji pastira, te se u njoj služe mise svaku nedjelju u kolovozu.
Velika Planina pruža mnoge mogućnosti za šetnje, skijanje i planinarenja pašnjacima s prirodnim i etnološkim zanimljivostima koje nikako nemojte propustiti.