Dubrovnik je vjerojatno najpoznatiji po svojim zidinama nastalima između 12. i 17. stoljeća koje niti jedna neprijateljska vojska nije probila, ali Dubrovnik je kroz povijest u mnogim područjima bio korak ispred svojeg vremena. Još u 13. stoljeću Dubrovačka Republika imala je među prvima sistem kanalizacije koji se koristi još i danas. Dubrovačka Republika je već 27. siječnja 1416. godine donijela zakon kojim je zabranjena trgovina robljem, a sirotište u Dubrovniku osnovano je 1432. godine u sklopu ženskog samostana Svete Klare kao jedna od prvih takvih ustanova u svijetu. O Dubrovniku smo čuli mnoge zanimljive činjenice, a u nastavku vam donosimo one najzanimljivije.
1. Prva karantena na svijetu
Zbog pandemije kuge koja je 1348. zahvatila čitavu Europu, u Dubrovniku je u četiri epidemije sve do 1374. preminuo velik broj ljudi, pa je Veliko vijeće Dubrovačke Republike 27. srpnja 1377. izglasalo prvu karantensku uredbu na svijetu. Dubrovnik je bio prvi grad u svijetu koji je uveo karantenu bez prekida trgovine dok je Venecija nešto prije uvela potpuno zatvaranje trgovine, no to nije bila karantena. Izvorni tekst uredbe na latinskom u cijelosti je sačuvan u Zelenoj knjizi u Državnom arhivu u Dubrovniku, koja je kronološka nadopuna dubrovačkog statuta iz 1272. Veliko je vijeće odlučilo da oni koji dolaze iz okuženih krajeva ne smiju ući u Dubrovnik ni na njegov teritorij, nego će biti poslani na otočić Mrkan, Supetar i Bobara ispred Cavtata na „čišćenje“ na mjesec dana. Kada na njima više nije bilo mjesta, kao karantena za izolaciju oboljelih i sumnjivih na kužnu bolest, koristili su se otoci na zapadnoj strani Dubrovnika: Koločep, Lopud i Šipan. Istovremeno je najstrože zabranjeno svim Dubrovčanima posjećivanje pridošlica u karanteni bez dozvole vlasti. Ako to ne budu poštivali, bit će i sami poslani u izolaciju na mjesec dana uz kaznu od 50 perpera. Dakle, karantena je počela kao trentina, a poslije je produžena na 40 dana (prema riječi quaranta). Smatralo se da sve zarazne bolesti imaju inkubaciju manju od 40 dana. Ovaj vremenski period nije određen iskustvom već na osnovu biblijskih podataka, jer su po bibliji i Mojsije i Isus 40 dana živjeli u izolaciji pustinje. Sve zarazne bolesti Dubrovčani su nazvali kužne bolesti, a za sve epidemije uveli su pojam «kuga» ili pestilencija, prema latinskoj riječi pestis što znači kuga.
Dubrovačka vlada je 1429. godine donijela odluku o gradnji prvog dubrovačkog lazareta, prve dubrovačke karantene na otoku Supetru. Dvije godine kasnije na tom otočiću izgrađena je prva kamena kuća za smještaj bolesnih i sumnjivih na kužnu bolest. Senat je 1457. godine donio odluku o izgradnji lazareta na Dančama. Zbog niza teških epidemija, lazaret na Dančama služio je i kao kužna izolacijska bolnica, pa s vremenom nije mogao primiti sve oboljele i sumnjive. Stoga se 1534. godine počeo graditi veliki kvadratni lazaret na otoku Lokrumu (s jugoistočne strane grada). No on nikada nije dovršen, jer su Dubrovčani naknadno uvidjeli kako bi on mogao poslužiti neprijatelju kao uporište protiv grada. Dubrovački Senat je 1590. godine odlučio sagraditi veliki lazaret na Pločama, u neposrednoj blizini gradskih zidina, na istočnom ulazu u grad, gdje su se sastajali glavni kopneni i morski trgovački putevi. Gradnja je započeta tek krajem 1627. godine, jer su Dubrovčani dugo oklijevali izgraditi lazaret u blizini grada. Lazaret na Pločama sastojao se od osam zgrada za stanovanje i pet velikih duguljastih i međusobno odvojenih dvorišta. U svako se dvorište ulazilo kroz poseban ulaz, osiguran rešetkama i bravama. S obje strane svakog dvorišta bili su trijemovi i prostorije s drvenim policama za „čišćenje“ robe. Turski putopisac Evlija Čelebija došao je u Dubrovnik 1664. godine, te je poput ostalih putnika iz turskih krajeva, morao provesti neko vrijeme u lazaretu. On je opisao lazaret kao lijepu četverokutnu zgradu sa zračnim sobama, kuhinjama i dvorištima. Putnici su tamo morali boraviti 40 dana, a u povoljnijim slučajevima najmanje deset ili sedam dana. Stalna je vojnička straža pazila da stanovnici lazareta ne dolaze u doticaj s osobama izvan lazareta. http://www.matica.hr/vijenac/680/prva-karantena-na-svijetu-u-dubrovniku-30132/ https://www.zzjzdnz.hr/nekad-u-dubrovniku
2. Dubrovnik među prvima na svijetu priznao neovisnost Sjedinjenih Američkih Država
Dubrovačka Republika izabrala je 1774. godine za svog agenta Francesca Favija koji je iz Pariza slao važne vijesti. Favi je, uz male prekide, služio odano Dubrovniku skoro 30 godina. Nakon rata za nezavisnost, 4. srpnja 1776. godine Kongres Sjedinjenih Američkih Država donosi Deklaraciju o nezavisnosti i 13 britanskih kolonija postaju Sjedinjene Američke Države. Francesco Favi je 4. veljače 1782. signalizirao Dubrovačkom Senatu da je američka pobjeda nesumnjiva i da je mir blizu, pa će državu morati ili prije ili kasnije priznati sve države koje to nisu uradile. Nakon Maroka, Francuske i Nizozemske, a iste godine kao i Španjolska, Švedska i Ujedinjeno kraljevstvo, Dubrovačka Republika je među prvima na svijetu priznala SAD. https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_nations_by_date_of_recognition_of_the_United_States
3. Jedna od najstarijih ljekarni na svijetu
Ljekarna Mala braća treća je po starosti u Europi (1317.), a nalazi se u sklopu Franjevačkog samostana u Dubrovniku. Neprekidno radi sve do današnjih dana i po tome je jedinstvena u svijetu. U Franjevačkom samostanu čuva se oko 2000 recepata, a neke od njih i danas koriste dubrovački farmaceuti, posebno za izradu prirodnih krema za kožu. Sačuvano je i mnoštvo ljekarničkih predmeta iz 15. i 16. stoljeća, a u muzeju su izložene različite preše, mužari, uređaj za destilaciju vode, vage, mjerice i dr. Među izlošcima posebno se ističu farmaceutske vaze iz Siene i Firence.
4. Ombla – jedna od najkraćih rijeka na svijetu
Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, izvor se nalazi oko 5 kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika, u mjestu Komolcu, podno stijene poznatije kao Golubov kamen. Zanimljivo je da je sa svojih 30 metara dužine rijeka Ombla jedna od najkraćih na svijetu. Tijesnu bitku za najkraću rijeku Ombla vodi sa rijekama Reprua u Abhaziji, Tamborasi u Indoneziji, Kovasselva u Norveškoj, Roe u SADu, te Jezernica u Sloveniji. Dubrovnik se još od vremena Dubrovačke Republike, kad je 1438. godine izgrađen i pušten u pogon prvi dubrovački vodovod napajao vodom za piće sa rijeke Omble.
5. Trsteno – najstariji arboretum u ovom dijelu svijeta
Dvadesetak kilometara udaljen od Dubrovnika, u mjestu Trsteno, na prostoru ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, nalazi se najstariji arboretum u ovom dijelu svijeta. Sigurno je postojao već 1498., a poznat je po svojim povijesnim perivojima, te velikoj zbirci mediteranske, ali i svjetske flore. Arboretum je nažalost kroz povijest nekoliko puta ozbiljno stradao, u velikom potresu 1667., u Domovinskom ratu (1991.), te je nekoliko puta zahvaćen požarima.